Kako poboljšati zdravlje mišića zdjeličnog dna

Pomisao na ljeto nosi osmijeh na naša lica, uz niz pozitivnih aktivnih emocija i onih koje izvlačimo iz naših sjećanja. Ljeto ujedno otvara i mogućnosti promišljanja o našem zdravlju. Sama pomisao na čekanja u kolonama prije odlaksa na odredište, kao i nemogućnost ostvarivanja osnovnih potreba (mokrenje) unosi osjećaj nelagode, ali i nestpljenja u startu. Neugodan osjeća stlnog pritiska i osjećaj povlačenja dna zdjelice i nemogućnost kontrole sfinktera, uz osjećaj da će organi male zdjelice kliznuti kroz rodnicu, prate spuštenost maternice i prednje te stražnje stijenke rodnice.

Spuštenost najčešće prednje stijenke vagine povlači sa sobom i poremećaj mogućnosti kontrole mokrenja, ali i „spuštanje“ vrata i tijela maternice prema sredini rodnice ili čak do samog ulaza u rodnicu. Promjena stražnje stijenke vagine nažalost nosi mogućnost i gubljenja kontrole analnog sfinktera i time voljni gubitak kontrole pražnjena crijeva.

Osnovne fiziološke funkcije

Mokrenje i ispuštanje stolice jesu složena fiziološka funkcija pod našom voljnom kontrolom, uči se u najranijem djetinjstvu. Dinamika dnevnog mokrenja u zdravih ljudi iznosi 4-7 x dnevno, kada uočimo potrebu za mokrenjem u normalnim uvjetima dobrovoljno odlučujemo o dinamici pražnjenja mjehura ili ćemo je odgoditi još neku jedinicu vremena.

Mokrenje odnosno pražnjenje mokraćnog mjehura, ovisi o pokretanju kontrakcije glatkog mišića mokraćnog mjehura (detruzora), otežano je toniranjem unutarnjeg sfinktera mokraćovodne cijevi (koja se sastoji od nevoljne glatke muskulature ) i stezanja vanjskog sfinktera mokraćovodne cijevi koji se sastoji od tkiva s isprepletenim mišićima koje omogućuje dobrovoljnu kontrolu propuštanja urina. Snažno na promjenu anatomskih odnosa mišičnog dna zdjelice utječe broj trudnoća, nasljeđe kvalitete vezivnog tkiva, tijek i duljina porođaja, tjelesna težina, ali i pojedine dnevne i prehrambene navike.

Što se događa tijekom trudnoće?

Tijekom trudnoće uslijed promijenjenje dinamike hormonskog statusa koji je rezultata stvaranja istih iz posteljice, pod utjecajem velike razine progesterona koji dovodi do relaksacije glatkog mišića dolazi do otežanog zadržavanja urina. Odmicanjem tjedana trudnoće ulaskom u drugu polovicu II tromjesejčja dolazi i do izraženijeg mehaničkog pritiska na mokraćovodne cijevi i mokaćni mjehur što pokreće mehanizam inkontinecije odnoso nemogućnost voljnjog kontroliranja mehanizma mokrenja uslijed promjene tlaka unutar mokraćnog mjehura. Taj tlak će pritisnuti mokraćni mjehur i mokraćovodnu cijev gurati prema dolje.

Ako je tkivo oko mokraćovodne cijevi dovoljno čvrsto, tlak u trbušnoj šupljini će stisnuti moraćvovodnu cijev i time onemogućiti nekontrolirano otjecanje mokraće. Ukoliko je došlo do gubitka tonusa okolnog tkiva povećanjem pritiska (nošenje tereta, kašljanje, kihanje, plesanje, trčanje, vježbanje, trudnoća, više plodna trudnoća) na mokraćni mjehur mokraća će nekontrolirano otjecati kroz mokraćnu cijev odnosno izgubit će se mogućnost voljnog kontroliranja. Ovu vrstu poremećaja zovemo stresna ili statička inkontinencija urina. Uzroci mogu biti brojni, a zajedničko im je da je došlo do prenaprezanja i puknuća fascije mišičnog dna zdjelice, radi se o čvrstom sloju građenog od vezivnog tkiva, a najodgovorniji je za očuvanje urednog položaja organa u maloj zdjelici.

Do oštećenja dolazi u slučajevima težeg vaginalnog poroda (ukoliko se radi o djetetu veće porođajne težine, s posljedičnim razdorom međice težeg stupnja prilikom vođenja poroda ili uporabom vakuum ekstraktor i/Ili forcepsa u porodu). Uzrok ovog poremećaja jest oštećenje tkiva dna zdjelice zbog čega je mokraćna cijev (uretra) izgubila čvrstu podlogu u stijenci rodnice na koju se oslanja. Uzroci mogu biti brojni, a zajedničko im je da je došlo do prenaprezanja i puknuća fascije dna zdjelice. To je čvrsti sloj građen od vezivnog tkiva, a najodgovorniji je za očuvanje urednog položaja organa u maloj zdjelici. Mišičnofascijalni aparat dna male zdjelice je građen tako da jednostavnim razmicanjem i rastezanjem omogući porod.

Ako tijekom porođaja glavica djeteta predugo stoji na izlazu zdjelice njezin stalni pritisak može oštetiti tkiva koja drži maksimalno rastegnutim, stoga je njihov kasniji oporavak otežano slabiji. Zahvati koji se koriste tijekom porođaja mogu doprinijeti optrećenju mišičnog dna zdjelice (npr. pritisak dlana ruke na fundus maternice). Broj vaginalnih poroda te prirođena slabost vezivnog tkiva povećava učestalost oštećenja dna zdjelice, što može doprinjeti spuštanju (prolapsu) genitalnih organa i mokraćne inkontinencije. Poremećaju znatno doprinosi pretilost, višeplodna trudnoća, teži fizički rada tijekom života, naglašena zatvor/opstipacija, nasljeđe. Smatra se da oko 20% trudnica koje bilježe otjecanje mokraće tijekom trudnoća nastavljaju imati ovaj poremećaj i nakon poroda.

Simptomatologija biva sve naglašenija daljnjim trudnoćama, promjenama hormoskog statusa. Većina žena bilježi spontano nestajanje inkontinencije nakon poroda jer nestaje i pritisak maternice, kao što dolazi i do promjene razine hormonskog statusa (gubitak progesterona). Takozvanim malim svakodnevnim stvarima i načinom života možemo poboljšati regulaciju mokrenja kao što su izbjegavanje unosa tvari koje potiču mokrenje; kofein, alkohol, ljuta hrana, kisela hrana i umjetna sladila. Redukcijom tjelesne težine i tjelovježbom u ciljem treninga mjehura: Ovaj trening sastoji se od dvije komponente: mokrenje u određenim vremenskim razmacima tijekom dana i pokušaji voljne kontrole naglog nagona na mokrenje.

Uvođenje treninga i Kegelovih vježbi

Cilj uvođenog treninga jest produljiti razdoblja između dva mokrenja. Očekivana dnevna dinamika mokrenja je svakih 3-4 sata tijekom dana, a za starije žene da se bude najviše jednom tijekom noći zbog mokrenja. Pravilnom prehranom kojom se izbjegava zatvor koji može pogoršati učestalost mokrenja i urgenciju. Povećanjem unosa ostatnih vlakana ili preparata s ostatnim vlaknima između 20-30 g dnevno može pomoći kod zatvora. Broj vaginalnih poroda te prirođena slabost vezivnog tkiva povećava učestalost oštećenja dna zdjelice, prolapsa genitalnih organa i mokraćne inkontinencije. Dodatno prekomjerna tjelesna težina i težak fizički rad u višerotkinja koje su vaginalno rađale značajno povećavaju učestalost prolapsa genitalnih organa. Nesotatak estrogenske stimulacije nakon poroda u žena koje su imale naglašenu nemogućnost kontroliranja dinamike mokrenja tijekom i/ili prije trudnoće može se dodatno pogoršati stoga je iznimno važna njega i osvještenost brige o svom tijelu kao i ulaganje u njega.

Kegelove vježbe iznimno je važno izvoditi tijekom trudnoće posebice tijekom zadnjeg tromjesječja, ali i neposredno nakon poroda. Uvođenje Kegelovih kuglica (silikonske ) kao i stimulacija mišičnog dna (vanjskom magnetskom ili električnom stimulacijom, laserska fototerapija) potiču jačanje mišića koji su odgovorni za kontrolu bježanja mokraće: sastoje se u stezanju mišića kao da želite stisnuti prst koji je postavljen u rodnicu mišiće treba zadržati stisnutima 8-10 s i tada ih opustiti, opuštanje mišića tijekom vježbe je jednako važno kao i stezanje. Treba izvesti takvih 8-12 stezanja i opuštanja tri puta svakodnevno, ali ne rjeđe od 3-4 puta tjedno. Ovakve vježbe treba provoditi kontinuirano barem 15-20 tjedana.

Naravno, najbolji učinak vježbi je ako se provode kontinuirano tijekom cijeloga života, mogu se izvoditi ležeći, stojeći i sjedeći i prilikom aktivnosti koje mogu uzrokovati bježanje mokraće (tjelesna aktivnost, dizanje tereta, kašljanje, kihanje) koriste se i u terapiji urgencije i urgentne inkontinencije i kod pacijentica koje koriste lijekove za smirivanje mokraćnog mjehura. Promjenom anatomskih odnosa (spuštenost prednje stijenke vagine time i dna mjehura) uz promjenu hormonskog statusa (nedostatak etsrogena) dolazi do učestalih infekcija mokraćenog mjehura, popraćenih i učestalim upalama rodnice što dovodi do objektivnog i subjektivnog pogoršanja popraćenog nelagodom i neugodnošću prilikom spolnih odnosa koji pojačava osjećaj boli, pritiska, pojačanog neugodnog iscetka.

Sve opsiano dopirnosi i promjeni odnosa prema osobnoj spolnosti, izbjegavanju spolnih odnosa što može uzrokovati i promjenu dinamike partnerskih odnosa. Prolpas – spuštenog genitalnih organa vrlo često zanemaren problem u socijalnom smislu jer se radi često o ženama starije životne dobi predstavlja znatan zdrastevni ali i socijalni problem.

Piše: Prim. dr. sc. Ulla Marton, dr. med.
spec. ginekologije i porodiljstva
Poliklinika za ginekologiju i porodiljstvo "dr. Marton"
A. Hebranga 20, Zagreb

www.intimina.com 
https://www.instagram.com/intimina 
https://hr-hr.facebook.com/IntiminaHrvatska/