Svjesnost žena o vagini kao poveznici vanjskog i unutarnjeg svijeta postaje sve prisutnija, ali svjesnost o očuvanju mišićnog zdjeličnog dna kao okosnice stabiliteta i kvalitete života od tridesetih nadalje, nažalost još uvijek nije posve suživjela. Ulaskom u trudnoću postoji silna potreba budućih majki o zaštiti nerođenog djeteta i potreba za suplementacijom, s ciljem stvaranja boljeg okolišnog prostora za buduće dijete. Nažalost, žena često gubi brigu o vlastitom tijelu jer u fokus dolazi dijete.
Ogromna energija ulaže se u dinamiku i tijek poroda, ali s primarnim ciljem zaštite djeteta. Očuvanje i briga o mišićima zdjeličnog dna trebaju krenuti već ulaskom u trudnoću, kao i tijekom razdoblja pripreme za porod. Sam pritisak trudne maternice koja svojim volumenom i težinom raste iz dana u dan, kao i mijenjanjem intraabdominalnog tlaka, ima dugoročne posljedice na mišićno dno zdjelice. Anatomske promjene koje se zbivaju u posljednjim tjednima trudnoće kao i tijekom samog poroda za pojedine žene imaju dalekosežne zdravstvene posljedice.
Promjena osovine zdjelice, odmicanje kostiju i promjena koštanog obruča koji se dinamički mijenja tijekom zadnjih tjedana i tijekom poroda, mogu biti uzrokom i promjenom posture ženskog tijela. Često prođe i nekoliko godina do prvih manifesnih znakova o promjeni dna zdjelice.
Gubitak osjeta, osjećaj težine i pritiska, nemogućnost voljne aktivnosti sfinktera, kako mokraćovodnog mjehura tako i analnog sfinktera, znakovi su promjena mišićnog dna. Osjećaj nelagode i srama često onemogućuju razgovor o gubitku voljne kontrole. Nemogućnost kontroliranja sfinktera za dugoročnu posljedicu imaju osjećaj stigmatizacije i socijalne izolacije.
Tek ulaskom u razdoblje perimenopauze i menopauze dolazi do osvješćivanja o suhoći i anatomskim promjenama i posljedičnim promjenama mišićnog dna koje nastaju kao izravni gubitak estrogena. Mišićno dno i vagina, ogledalo su cijelog niza promjena koje se zbivaju unutar našeg tijela, odraz nasljeđa, životnih navika, dinamike poroda i tjelesne težine. Primjerenom aktivnošću, tijekom cijele trudnoće uz poticanje rada mišića zdjeličnog dna za prevenciju ima spriečavanje urinarne inkotinencije, osjećaja „ispadanja“ organa male zdjelice koji je često popraćen s osjećajem pritiska i težine unutar zdjelice. Glavni čimbenici za nastajanje promjena mišićnog dna, osim same trudnoće, jest dugotrajni porođaj kada dolazi do dugog izlaza glavice na izlazu male zdjelice s posljedicom predugog prerastezanja ili oštećenjem mišića zdjeličnog dna i fascije, te ozljedu živčanog ogranka.
Slabost vezivnog tkiva u pojedinih pacijentica jedan je od ko-čimbenika u nastaju opisanih promjena i imaju značajan doprinos u razvijanju statičke inkontinecije koju pratiti manje i više naglašen osjećaj ispadanja organa male zdjelice, uz nemogućnost voljnog kontroliranja sfinktera mjehura uz učestali nagon za mokrenjem i stalnog gubitka nadzora kontrole. Sve dovodi do razvijanja sve većeg straha od fizičke aktivnosti, podizanja tereta, promjene stila i načina života, s posljedičnom promjenom njegove kvalitete, razvijanjem socijalne izolacije i gubitkom samopouzdanja. Gubitkom hormonske stimulacije, ulaskom u razdoblje hormonske tranzicije i u menopauzi, dolazi do pridruženih anatomskih promjena, a kao posljedica slabije prokrvljenosti dolazi do gubitka elasticiteta mišića, promjene kvalitete kolagena što za posljedicu ima promjene odnosa struktura dna zdjelice.
Konzervativnim liječenjem otvaramo vremenski prostor kojim postižemo klinička poboljšanja i eventualno odgađamo neminovnost kirurškog zahvata, ali i doprinosimo u kvaliteti života u žena u kojih kirurško liječenje apsolutno nije primjenjivo zbog niza drugih zdravstvenih opterećenja. Fizikalna terapija koja uključuje metode aktivacije mišićna dna zdjelice, danas postaju sve prihvatljivije ženama.
Uključuju Kegelove vježbe, biofeedback, funkcionalnu i elektrostimulaciju i magnet, sa ili bez primjene farmakoloških pripravaka uz prethodnu cjelovitu obradu pacijentica koje isključuju šećernu bolest, bakterijske infekcije mokraćnog mjehura. Svjesnost o razvijanju mogućih problema svakako treba potaknuti među ženama ulaksom u trideste s ciljem navođenja spoznaja o važnosti mišića zdjeličnog dna i njegovom svjesnom aktivacijom.
Piše: Prim. dr. sc. Ulla Marton, dr. med.
spec. ginekologije i porodiljstva
Poliklinika za ginekologiju i porodiljstvo "dr. Marton"
A. Hebranga 20, Zagreb
Powered by:
www.intimina.com
https://www.instagram.com/intimina
https://hr-hr.facebook.com/IntiminaHrvatska/
Minimojka
@24.03.2025. 12:31 0savrsen tekst